Palača Sponza zatvara istočni kraj Straduna na Placi (Luži) i jedna je od rijetkih velikih građevina Starog grada koja je gotovo netaknuta preživjela veliki potres 1667. Građena između 1516. i 1522., objedinjavala je carinarnicu, kovnicu novca, oružarnicu, banku i školu pod jednim krovom — živo ekonomsko srce Dubrovačke Republike. Ime dolazi od spongia, latinske riječi za poroznu stijenu koja je nekoć filtrirala kišnicu skupljanu ovdje. Njezino gotičko-renesansno pročelje, s nježnom lučnom ložom u prizemlju i šiljastim prozorima iznad, jedan je od najfotografiranijih kutaka cijelog grada. Čar je unutrašnje dvorište, u koje se ulazi besplatno i koje je otvoreno prema nebu. Svježe kamene arkade obilaze sve četiri strane; u jednom kutu stalna izložba podsjeća na mlade branitelje Dubrovnika koji su poginuli u opsadi 1991.-92., s njihovim fotografijama na zidovima male prostorije nalik kapeli. Gornji katovi čuvaju Državni arhiv Dubrovnika — stoljeća rukopisa koji bilježe poslovanje Republike s Osmanlijama, Mlečanima i papama — ali arhiv je otvoren samo uz najavu za istraživače. Palača je prirodna pauza između zidina i katedrale, a za razliku od gotovo svega drugoga u Starom gradu ne košta ništa. Blagdan sv. Vlaha 3. veljače počinje ovdje čitanjem povelje Republike, a Ljetne igre otvaraju se na trgu ispred palače 10. srpnja svake godine.